Kategorija

Brend

Prijava
Zaboravili ste lozinku?

Prijava na sajt je moguća samo za saradnike Etaža (B2B)

Grejanje Grejanje
Vodovod Vodovod
04-02-2022

Produžite vek trajanja kotla

Svako ko poseduje bilo koji proizvod želi da što duže funkcioniše bez problema i bez kvarova. Zato čudi da se mnogi korisnici kotlova za centralno grejanje ne pridržavaju tehničkih uputstava koje dobiju sa kotlom ili saveta instalatera. U najvećem broju slučajeva korisnici se ne pridržavaju uputstava o održavanju kotla, drva nisu dovoljno suva (minimalno sušenje godinu dana), dimnjaci nisu u skladu sa tehničkim uputstvima, nema ili se ne koristi zaštita povratnog voda kotla (ručni 4kraki ventil), kotlovi su predimenzionisani, itd. Zato i ne čudi što nekim korisnicima kotlovi bez problema rade čak više od 15.godina, dok nekima telo kotla propusti već za nekoliko sezona grejanja. 

Ako primetite da se u vašem kotlu stvara smola, katran i slično, to je znak da nešto nije u redu. 

Kotao treba održavati! 
Kako bi bili zadovoljni kotlom (njegovim korištenjem i snagom) kotao treba ložiti na 75-80°C te redovno održavati – čistiti pepeo iz pepeljare, naslage čađe iz ložišta kotla i registara i čađ iz dimne kutije, dimovoda i dimnjaka. Važno je znati da 1mm čađi na zidovima kotla znače minimalno 5% veću potrošnju kotla (tj. 5% manje iskorištenje kotla). Ukoliko se kotao ne održava, sloj čađi u ložištu može doseći 5 ili 10mm, a to znači 25-50% veća potrošnja goriva! Ukoliko se u ložištu kotlu u kratkom vremenu nakuplja smola, osim loženja mokrim drvetom uzrok može biti i prehladan povrat kotla – kondenzacija u kotlu (povratni vod hladniji od 60°c). Kako bi se osigurao ispravan rad kotla i dobila deklarisana snaga, drvo kojim se kotao loži mora biti između 15 i 25% vlage – a to se može postići jedino sušenjem drva minimalno godinu dana!



Ukoliko drvo ima veću vlagu, kotao prvo mora potrošiti deo energije na ‘sušenje’ tog prevlažnog drveta kako bi mogao nakon toga ‘preuzeti’ njegovu energiju, a to znači da zapravo u grejanje će dati manje energije nego da se loži suvim drvetom. Ukoliko kotao kondenzuje (povrat vode u kotao hladniji od 60°C) i zidovi u ložištu su vlažni, kotao se puno brže ‘maže’, puno ga je teže čistiti, daje manje energije grejanju i kotao će ubrzo procuriti. Kako bi se to sprečilo, između kotla i sistema grejanja se ugrađuje ‘zaštita povratnog voda kotla’. Ukoliko je kotao ugrađen na direktni sistem grejanja (bez bafera), obavezna je ugradnja ručnog 4krakog ventila i njegovo korištenje. U zavisnosti od godišnjeg doba, ručni četverokraki ventil se mora okretati (obično ca. 6x godišnje) kako bi se održala temperatura povratnog voda iznad 60°C – takođe je važno da se pumpa kotla pali tek kada je u kotlu 60°C što osigurava već ugrađeni termostat pumpe na kotlu. Ako se kod otvaranja vrata kotla jako dimi iz kotla i kotao ne može postići nazivnu snagu, obavezno proveriti čistoću kotla, dimnjače i dimnjaka (ukoliko smo sigurni da je dimnjak dobro dimenzionisan). Kotao na čvrsto gorivo ima najveće iskorištenje kada je regulator vazduha potpuno otvoren (kada radi na nazivnoj snazi). Čim se regulator počne spuštati, efikasnost kotla je manja i potrošnja goriva veća. Zbog toga se uvek preporučuje ugradnja kotla na čvrsto gorivo uz adekvatno dimenzioniran bafer (akumulacioni rezervoar) (tada se ne može preterati snagom kotla!) – volumen bafera minimalno 30 litara/kw kotla. Kod predimenzioniranog kotla ugrađenog na direktni sistem grejanja regulator vazduha nije nikada potpuno otvoren, a to automatski znači da kotao nikada ne radi sa maksimalnim iskorištenjem.

Dimnjak
Ispravno dimenzioniran i izveden dimnjak preduslov je za siguran rad kotla i ekonomičnost grejanja. Dimnjak mora biti dobro toplotno izolovan i gladak. Na donjem delu dimnjaka moraju biti ugrađena vrata za čišćenje. Zidani dimnjak mora biti troslojan sa srednjim izolacionim slojem od mineralne vune. Debljina izolacije mora biti minimalno 30 mm ako je dimnjak građen uz unutarašni zid, odnosno 50 mm ako je građen sa spoljne strane objekta. Unutrašnje dimenzije svetlog preseka dimnjaka zavise od visine dimnjaka i snage kotla. Za pravilan odabir dimnjaka dimenzioniranje se mora provesti prema dijagramima na slici 7. Temperatura dimnih gasova na izlazu iz dimnjaka mora biti najmanje 30°C viša od temperature kondenzovanja gasova izgaranja. Izbor i izgradnju dimnjaka obavezno poveriti stručnjaku. Propisani maksimalni razmak između kotla i dimnjaka je 600 mm, a minimalni 300 mm. Dimovodna cev mora biti pod uglom od 30°- 45°. Da sprečimo ulaz kondenzata iz dimnjaka u kotao, moramo ugraditi dimovodnu cev 10 mm dublje u dimnjak. Spojnu dimovodnu cev između kotla i dimnjaka potrebno je toplotno izolovati izolacionim slojem mineralne vune debljine 30 – 50 mm. Kako bi se sprečila kondenzacija u dimnjači i intenzivno nakupljanje smole.




Učinite sebi uslugu, ugradite akumulacioni rezervoar
Jeste li znali da je u nekim zemljama zapadne Europe obavezna ugradnja akumulacionog rezervoara uz kotlove na čvrsta goriva? Neke prednosti dobro dimenzioniranog akumulacionog rezervoara (bafera):
  • optimalan rad kotla, nezavisno od stvarno potrebne snage objekta te samim time manja potrošnja goriva.
  • uz bafer je obavezna ugradnja termostatske zaštite povratnog voda kotla čime se kotao automatski štiti od prehladnog povrata.
  • povećan komfor loženja cepanicama
  • kotao se loži kada se ima vremena (kako bi se napunio bafer), a ne kada je potreba za grejanjem.
  • iza bufera može se ugraditi bilo kakva digitalna regulacija koja može povećati komfor i smanjiti potrebu za energijom (zavisno od spoljne temperature). 

Sve ove prednosti zapravo višestruko anuliraju jedine dve mane bafera:
  • mesto ugradnje i njegovu cenu.

Povratak na Vesti